"Dođi diko, večeras na sijelo"

U nedjelju, 20. svibnja 2012. bili smo gosti u Brestovcu, kod Požege. Tamo se održavala smotra folklora pod nazivom "Dođi diko, večeras na sijelo". Nakon kratke povorke, program se nastavio u školskoj dvorani. Naš KUD se predstavio izvornim pjesmama i plesovima. Prvo smo otpjevali Djevojku Maru, nastavili šetanim kolom - Marko konja poji, izveli neizostavni prekopakranski tanac, te na kraju otpjevali bećarac.

Kontakt

Ukoliko nas želite kontaktirati pošaljite nam mail: kud.prekopakra@gmail.com

Ako nam se želite pridružiti dođite u Osnovnu školu braće Radića u Prekopakru svakoga utorka u 20,00 sati!

1. Šokačko sijelo

1. Šokačko sijelo održano je 22.10.2011 i naš je veliki ponos. Za to je bilo potrebno puno truda i rada, ali se isplatilo. Uz male i velike plesače, te tamburaše, sudjelovali su i naši suseljani i suseljanke koji su izveli stare i već pomalo zaboravljene pjesme. Na toj manifestaciji smo pokazali veliki dio onoga što se radilo tijekom godine. Želja nam je da se Šokačko sijelo održava svake godine.

Ženska nošnja

Ženska narodna nošnja Prekopakre sastoji se od košulje koja se kasnije rastavila u oplećak i skute. Oplećak je izvezen uz prsa i na rukavima. Skute su ušnitane i na rubu ukrašene šarom i čipkom. Na košulji se opasuje tkanica. Iznad nje se u zimske dane nosi pregača od vune, a ljeti iverana pregača. Oko vrata nosila se kajica od đerdana, te niz krupnijih đerdana.

Oglavlje: Ukras djevojaka bile su pletenice. Kosa je bila podijeljena po sredini glave, a pletenice savijene od uha do uha i umotane plavom vunicom, te ukrašene cvijećem (smiljem) i pačjim škovrčkom iza uha. Oglavlje žena sastoji se od paculjice koja ima oblik šiljate kapice izdužene u kovrk.

Poculjica je vezena krstaški i iverana. Njen prednji dio uvijek je crvene boje, a pokriva ju bijela čipka. Preko poculjice nosila se čipkana marama zabačena gore. Na maramu se stavljaju drhtavci i mašne. Na nogama su se nosile štrikane dokoljenice i opanci (šokački) od kože.

Za hladnije dane na nošnju se ogrtalo „jakle“ ili štofani kaputić plavi, zeleni ili crni, a sa strane imali su girtle. Kožun je prslučić „iscifran“ ogledalcima. U zadnje vrijem se potpuno izgubio kao i „jakli“.

Ženska narodna nošnja može biti izvezena i crnim vezom za dane žalosti.

Muška nošnja

Sastoji se od košulje i gaća od domaćeg tkanja. Košulja je na prsima ukrašena čipkom, a na vratu i rukavima kolijerčem. Na rubovima gaća porub je od čipke. O pasu se nosi trobojnica crven, bijeli i plavi sa grudama. Povrh toga crni prsluk. Na glavi se nosi crni šešir sa „drhtavicama“ u veći kao trobojnica. Za hladnije dane imali su 'aljinac od sukna iscifran crvenom rizom.

o Prekopakri

Naše selo Prekopakra postoji od davnina. Prve naseobine su arheolozi pronašli na Zidnici (područje Matkovca), a tragovi življenja postoje prije naše ere. Također je pronađeno tragova slavensko-avarske kulture te novijih nalaza od vladavine turaka 1593. godine na ovamo.

Postoje tragovi Turske kule iznad poznatog izvora Pakurnovac koji se nalazi na Ramincima.

Godine 1689. selo Prekopakra je u sklopu Pakraca, a iste je Pakrac oslobođen od Turaka.

Godine 1733. selo dobiva današnji naziv Prekopakra, najvjerojatnije radi toga što su prve kuće sela bile pokraj rijeke Pakre, tj. sa druge strane od Pakraca. Da je naziv Prekopakra označavao položaj preko rijeke Pakre dokaz je i crkva sv. Ivana koja se nalazi u Pakracu, na Trgu dr. Ivana Šretera, a crkva je prekopakranska.

Godine 1895. selo broji oko 30 kuća stanuje se u zadrugama.

Godine 1918. je okupljanje starih i mladih u selu pred križem radi posvećenja križa, a nastavljalo se pjesmom i kolom.

Godine 1929. osnivanje „Ogranka seljačke sloge“ Prekopakra od strane Hrvatske seljačke stranke

Godine 1949. elektrifikacija sela.

Godine 1979. asfaltiranje sela.

Godine 1984. provedena kanalizacija.

Godine 1985. postavljena prva javna telefonska govornica.